Najčešće, na samom početku postojanja softverske firme i početka pravljenja softvera za poslovanje, iza cele ideje postoji samo jedan programer i odmah i neophodno zatim i jedan računovođa. Da li i kako sarađuju? Stara izreka kaže «dve glave su pametnije od jedne». Koliko je ova izreka primenljiva i značajna u svetu poslovnog softvera i na koje načine programer i računovođa sarađuju međusobno? Kakav glas prati jedne, a kakav druge? Da li je saradnja između njih moguća, potrebna i neizbežna ili je ipak bolje da svako radi svoj posao odvojeno jedan od drugog?

Programi, programeri, računovođe i timski rad

Programi se sastoje od mnogo delova (funkcionalnih celina) koje treba sastaviti u logičnu celinu koja daje tačne podatke, a njihovo međusobno uklapanje, ako se ne uradi kako treba, može da dovede do problema, nezavisno od toga da li je program pisan kao jedna celina (bolje) ili je pisan iz XY nezavisnih modula (lošije).

Uprkos stereotipu da programeri rade sami i da nisu timski igrači, oni ipak na dnevnom nivou sarađuju sa drugim ljudima. Timski rad često razrešava mnoge probleme, jer ipak dve glave znaju više od jedne, a saradnja je od velikog značaja jer doprinosi prepoznavanju, analizi i rešavanju kako sadašnjih tako i budućih problema i izazova. Za računovođe se često misli da rado „kriju“ znanje iako ništa od programa ne bi postojalo da su sve računovođe takve.

Računovođe bi trebalo da su dobri poznavaoci računovodstvenih propisa i administracije u svom domenu, dok bi programeri trebalo da su dobri poznavaoci algoritama i pisanja programa. Program može da proradi i da preživi bez saradnje računovođe i programera, ali praksa je pokazala da takvi programi kratko potraju u realnoj primeni, u ozbiljnom i dinamičnom poslovanju.

Stručnost u svom domenu

covek_3d_graph Programeru ne predstavlja problem da nauči računovodstvene propise, kako se nešto knjiži ili kako se obračunava zarada, jer svakako mora da uđe u suštinu zadatka da bi znao šta treba da napiše u programu. Ipak, u ovom domenu, neophodna je pomoć računovođe u smislu tumačenja propisa. On će reći šta se čime množi, šta se sabira, a šta deli, kao i to kako dokumenti moraju da izgledaju, koji izveštaji su zakonima propisani, koji su interni, itd.

Služba računovodstva je vrlo kompleksna, ako posmatramo koji podaci se tu obrađuju, obračunavaju, kontiraju i knjiže. A svaki računovođa, naravno, želi da ima tačne podatke u programu koji koristi, želi da dobija tačne izveštaje iz tog programa i da uvek zna gde se reflektuje svaki podatak koji je unet.

Dobra saradnja sa računovođom programeru omogućava da ne gubi vreme na tumačenje propisa, brzo saznaje kako treba da izgledaju dokumenti i izveštaji koje zakon propisuje, ne mora da razmišlja šta se čime množi i sabira, kako treba da radi obračun zarada, kako se kontira i knjiži, šta treba da se vidi u koloni glavne knjige i slično, jer u svakom momentu ima pomoć „iz prve ruke“ od osobe koja je zadužena da radi sve te poslove. Ovo sve pod pretpostavkom da računovođa odlično poznaje svoj posao!

Saradnja programeru omogućava da štedi vreme na mogućim greškama u razumevanju propisa i na testiranju pogrešno napisanih delova, da ima konkretan zadatak koji mu računovođa sugeriše kako će se rešiti na pravi način i u skladu sa propisima. Ovo takođe pod pretpostavkom da programer odlično poznaje svoj posao!

Ako sarađuje sa programerom, računovođa ima mogućnost da učestvuje u rešavanju problema i izradi programa, specifičnih funkcionalnosti ili programskog prilagođavanja regulativi. Saradnja omogućava da se tačno zna koji su zahtevi postavljeni, da se ne gubi vreme na izradu i testiranje funkcionalnosti koje nisu ni tražene kao i da sugeriše moguća unapređenja u svakom trenutku.

Saradnja i timski rad svakako omogućavaju sigurnost da se vreme na unapređenju programa utroši kvalitetno, sa što manje „praznog hoda“ jer će komunikacija biti dvosmerna.

A (dosta) kasnije može i potpuno drugačije

Opisana situacija dobre saradnje između programera i računovođe bi morala biti mnogo češća na tržištu u situacijama kada se programi pišu „od nule“ ili se prave na zahtev jednog klijenta. U razvijenim poslovima proizvodnje softvera, stvari mogu biti i treba da budu drugačije:

Na tržištu poslovnog softvera takođe postoje i softverske kuće koji idu korak brže od računovođe i koji su apsolutno upoznati sa zakonskom regulativom koja je neophodna za rad preduzeća. Oni prate sve izmene zakona u najavi, znaju kada koji zakon stupa na snagu, znaju kako novinu treba uvesti u program i povezati je sa postojećim funkcijama. Ovim naprednim softverskim kućama, koje poznaju i razumeju propise, nije neophodna pomoć računovođe da bi neki računovodstveni propis uneli u program. Bez obzira da li se radi o izmeni PDV-a, načinu obračuna zarade, izmeni kontnog plana ili novoj akcizi, u potpunosti se možete osloniti na njih kada su aktuelni propisi u pitanju.

Takvi softverske kuće obaveštavaju svoje klijente i unapred o izmenama koje će uslediti u programu, ali bez obzira na sopstevno iskustvo, sa računovođama se često konsultuju oko unetih izmena. Navedeno svakako nije jedan programer i jedan knjigovođa (kao u primeru kroz koji opisujemo saradnju u ovom tekstu) već više stručnih ljudi u okviru preduzeća i više računovođa – saradnika.

No, nastavimo sa opisom dobre prakse za one koji dolaze:

Dokumentovana saradnja – dobra praksa

Preporučuje se da se svi programski zahtevi od strane klijenta (u ovom primeru računovođe) beleže, odnosno da se praktikuje, ako ništa drugo nije moguće, jednostavna elektronska forma e-maila. Na isti zahtev programer će odgovoriti bilo pitanjem ili informacijom da je izmena završena, te će se na taj način obezbediti kvalitetan istorijat zahteva i izrade računovodstvenog dela programa.

Iz prakse je poznato da se usmeni zahtevi često zaborave i ne reše na vreme jer se po logici stvari i po prioritetima, prvo rešavaju oni u pisanoj formi. Elektronska evidencija saradnje doprinosi uštedi vremena jer se ne mora ništa pamtiti „u glavi“ niti beležiti na ceduljama, a od velikog je značaja kasnije prilikom finiširanja svih ugovornih obaveza u vezi sa programom.

Kada se program istestira i pusti u rad, ovaj tim programera i računovođe će lako sarađivati i u budućim zahtevima i izmenama.

collaboration_infograf

Za kraj…

Današnji tempo života i rada je dosta brz. Često se nema vremena za analiziranje, dokumentovanje i razmatranje pisanih zahteva. Čak i usmeni zahtevi znaju da budu dosta šturi. Nedostatak vremena je najčešći izgovor. Ipak, kolegama, tj. projektima poslovnih softvera u nastanku, preporučujemo sledeće:

– Radite zajedno
– Analizirajte zahtev iz oba ugla, programerskog i računovodstvenog
– Iskoristite stručnost iz oblasti obe strane
– Nemojte čekati da druga strana samostalno «iznedri» rešenje
– Dokumentujte probleme, zahteve i rezultate.

Na kraju, bez obzira na ubrzani tempo, setimo se stare narodne mudrosti i zaokružimo kako smo i počeli, poslovicom: «Što je brzo, to je i kuso». Kvalitetni i dugovečni proizvodi ne nastaju brzo i to važi i za sofver. Učite jedni od drugih, sarađujte i sve dokumentujte!







Ukoliko Vam se blog i tema dopadaju, prijavite se na listu kako ne biste propustili neki od narednih postova.



Prethodni blog post: Nova Lidder EDUCA, verzija za 2016.